Naplatiti urađeno u roku od mesec dana, ravno je dobitku na lutriji. Lanac dugovanja mnoge firme je oterao u stečaj. Posle uredbe, sada je najavljen zakon prema kojem bi svi - uključujući državu i javna preduzeća svoje obaveze izmirivali u roku od dva meseca.Prosečan rok plaćanja u Srbiji je 183 dana, u Hrvatskoj i Sloveniji zakonima je ograničen na 60 dana, dok je u Evropskoj uniji 30 dana.
Zakon koji bi rok plaćanja trebalo da skrati sa pola godine na dva meseca još nije usvojen u Vladi. Slavica Đukić-Dejanović kaže da je neizvesno hoće li biti usvojen u ovom skupštinskom sazivu. Privrednici upozoravaju da svako odugovlačenje košta.
Naplatiti urađeno u roku od mesec dana, ravno je dobitku na lutriji. Lanac dugovanja mnoge firme je oterao u stečaj.
Posle uredbe, sada je najavljen zakon prema kojem bi svi - uključujući državu i javna preduzeća svoje obaveze izmirivali u roku od dva meseca.
Predsednik Privredne komore Srbije Miloš Bugarin nada se da ovaj zakon neće biti samo politički pamflet i da će što pre ući u skupštinsku proceduru.
U parlamentu kažu da je za sada izvesno da će poslanici početi da rade u ponedeljak.
Predsednica Parlamenta Slavica Đukić-Dejanović ističe da, iako najavljen, nacrt zakona još nije stigao.
"Mi ćemo početi da radimo sledeće nedelje, ali nismo sigurni da će se naći u skupštinskoj proceduri", navodi predsednica parlamenta.
Privrednici kažu da je ograničenje roka plaćanja deo evropske prakse.
Naime, prosečan rok plaćanja u Srbiji je 183 dana, u Hrvatskoj i Sloveniji zakonima je ograničen na 60 dana, dok je u Evropskoj uniji 30 dana.
Predsednik Udruženja korporativnih direktora Toplica Spasojević ističe da je donošenje u usvajanje zakona u okviru reformskog puta pridruživanja EU.
Zbog odugovlačenja sa plaćanjem, procenjuje se da država privredi duguje 70 milijardi dinara. Zakon bi uveo red ne samo ograničavanjem roka plaćanja već i kaznama za nepoštovanje tog roka, i one bi za odgovorne bile od 50.000 do 150.000 dinara.